Za vrijeme pjeva tetrijeba gluhana, članovi Izvršnog odbora Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije na čelu sa predsjednikom dr. sc. Josipom Malnarom posjetili su Srednjeeuropski uzgojni centar „Tetrijeb" pokraj Tršća. Na predjelu Farjev laz na nadmorskoj visini od 1.000 metara, 2019. godine izgrađena je volijera u cilju repopulacije tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus) kao temeljne svrhe provedbe ovoga projekta u kojem su osim glavnog nosioca projekta, Udruge „Tetrijeb" iz Prezida dr.sc. don Ivice Križa bili uključeni i Hrvatski lovački savez, Lovački savez Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska županija, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume te mnogi pojedinci-volonteri, pretežno lovci Gorskog kotara. Osim same repopulacije tetrijeba gluhana, svrha ovog projekta je i obogatiti turističku ponudu Gorskog kotara, ponudom sadržaja fotolova.

     Dr.sc. don Ivica Križ je izrazio veliko zadovoljstvo na dolasku članova Izvršnog odbora LS PGŽ-e, posebno baš u vrijeme pjeva tetrijeba gluhana, koje je zbog ugroženosti ove vrste nemoguće čuti u prirodi. Zahvalio se svim lovcima koju su konstantno pratili i pomagali pri realizaciji ovog projekta, napomenuvši da će se sljedeće godine obilježiti 10. obljetnica koja će biti popraćena i knjigom o samom tetrijebu kao i pokretanju projekta repopulacije tetrijeba gluhana. Predsjednik LD "Tetrijeb" iz Čabra, Antun Arh zahvalio se Lovačkom savezu Primorsko-goranske županije na pomoći i podršci u realizaciji ovog projekta bez čije aktivnosti sam projekat ne bi saživio.

     U samoj volijeri, nalaze se tri pijevca, trogodišnji Kvarner i Goran koje su prilikom otvorenja ispustili predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak i župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina te jednogodišnji tetrijeb. Uz mužjake, u volijeri obitava i šest koka, od kojih su tri spremne za parenje. 

Osim visoke ograde, volijera je s vanjske i unutrašnje strane omeđena pastirima kako bi spriječili ulazak medvjeda, lisica, lasica i kuna, te do sada nije bilo ulaska i remećenja potrebnog mira. U neposrednoj blizini volijere nalazi se i nepresušni prirodni izvor vode.

     Dr. sc. Josip Malnar je pripomenuo da sama sezona parenja tetrijeba gluhana traje od sredine ožujka do kraja svibnja kada mužjak nastoji skupiti što veće jato ženki, a viđena su i dva uzastopna parenja pa se u gnijezdima, koje koke savijaju na tlu, često pri dnu stabala, uskoro očekuju i jaja iz kojih će se nakon 24 do 26 dana izleći potomci ove predivne šumske koke. Ono najinteresantnije je svakako ljubavni pjev Kvarnera i Gorana, koji svojom pjesmom prvenstveno pokušavaju privući ženke, ali i iz svog revira potjerati konkurente. Pjesma mužjaka sastoji se od tri faze, škljocanja, zvuka 'plonk' koji podsjeća na vađenje čepa iz boce te brušenja, koje zvukom podsjeća na brušenje kose. Nekoliko sekundi, koliko traje faza brušenja tetrijeb ne vidi i ne čuje pa mu se tada može lako i približiti. Upečatljivo je i njegovo kočoperenje, kada raširi svoj lepezasti rep i nakostriješi svoju bradu.

     Pri kraju svog izlaganja, dr. sc. Josip Malnar je posebno upozorio na činjenicu da je najteži dio posla pri uzgoju ove plahe ptice onaj na samom kraju, kada će se mladi tetrijebi puštati u prirodu. Taj proces naziva se „podivljavanje", te je iznimno zahtjevan. Iskustva iz nekih dijelova Europe koje se bave uzgojem tetrijeba pokazuju da tek 10 do 12 posto u prirodu puštenih životinja preživi te iz tog razloga moramo biti jako oprezni pri introdukciji ove plemenite šumske koke u staništa na kojima je nekada obitavala u puno većem broju, čiji je pjev u doba parenja odzvanjao goranskim šumama.

 

Video - tetrijeb Kvarner: http://www.youtube.com/watch?v=FEZmQ8NwpKY

 

                                       http://www.youtube.com/watch?v=-PCamMDtP5g

 

Video - tetrijeb Goran: http://www.youtube.com/watch?v=2AbqZDQqAvM