I skupštini i svečarskom dijelu nazočili su Ivica Budor, glavni tajnik HLS-a, Gerhard Lempl, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, te njegovi suradnici Berislav Tulić i Blaženka Kulić, te Marko Tomljanović, načelnik Uprave za lovstvo, Ministarstva poljoprivrede. Također, valja navesti prisutnost dragih prijatelja Ljubomira Grgec, predsjednika LS Međimurske županije i Mladena Lacković LS Međimurske županije, te Marijana Brozan, dopredsjednika i Mladena Belušić, tajnika LS Istarske županije

     Bogato opremljenu i ilustracijama sadržajnu povjesnicu predstavio je Predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije dr. sc. Josip Malnar, koji je uvodno napisao predgovor. Naglasio je da se ovom spomen-knjigom zabilješkom o vlastitom djelovanju želimo kao lovci i članovi našoj stožernoj organizaciji – HLS koji proslavlja 90-godišnjicu osnivanja Saveza lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju pridružiti u ovom značajnom jubileju. S ponosom je istaknuo da su u knjizi riječju i slikom za trajna vremena zapisani najznačajniji događaji i djela lovaca gorskog i primorskog područja naše županije kako bi se očuvao i poboljšao njegov životinjski i biljni svijet. Očuvala se i poboljšala populacija papkarske divljači te proširila na gotovo sva gorska i priobalna područja, a isto tako očuvana je populacija sva tri naša krupna predatora, smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris.

     Kako je naglasio Malnar, za nedvojbeno nesebičan rad, odricanje i samodisciplinu zahvala je upućena lovcima, ali i čelnim ljudima Županije koji su kroz svo vrijeme podržavali i financijski podupirali gotovo svaku aktivnost Saveza dodjelom sredstava od lovozakupnina. Posebno je zahvalio autoru teksta ove knjige pod nazivom „Dva desetljeća u službi lovstva i zaštite prirode“, autoru niza pisanog stručnog štiva iz područja lovstva, doajenu hrvatskog lovstva, šumarniku Alojziju Frković, te autorima fotografija, posebice Tihomiru Tondini, kao i grafičkom uredniku Danijelu Popović. Svakako, i Izdavačkom savjetu LS Primorsko-goranske županije na čelu sa predsjednikom Borisom Miklićem.

     Povjesnica ukratko povijesno obrađuje lovstvo iz doba srednjeg vijeka kada je Grobničkim urbarom propisalo da se na području Vinodola i Gorskog kotara kmet ima baviti ratarstvom, a ne lovom. Također, doznajemo da je lovom i lovstvom na širem delničkom području sve do Platka i Klane zagospodario njemački knez Thurn-Taxis, čabarskim imanjem barun Ghyczy, a na području Vrbovskog gospoštija Vranytzany-Neuberger. Tijekom vremena mijenjali su se lovozakupnici i lovoovlaštenici. Lovstvo i lov je poprimalo drugačije oblike gospodarenja, osnivanjem lovačkih organizacija i društava, članstva, načina lova i gospodarenja divljači. Povjesnica sadrži pismom i fotografijom prikaze o atraktivnim prirodnim ljepotama, bogatstva kulturnim i povijesnim spomenicima, jak turistički i gospodarski potencijal Primorsko-goranske županije.

     Konačno, temeljem Zakona o lovstvu i Zakona o udrugama, a na tragu nove teritorijalne organizacije Republike Hrvatske i u suglasnosti s odlukom Hrvatskog lovačkog saveza o obveznom ustroju županijskih lovačkih saveza prišlo se osnivanju Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije. Osnivačka skupština Lovačkog saveza PGŽ-e održana je u hotelu „Admiral“ u Opatiji 29. listopada 1994. godine. Uz nazočnost tadašnjeg predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza Ivana Tuškana i tajnika Dragutina Gajskog, za prvog predsjednika Saveza izabran je Anton Fučak (LD „Srndać“ Permani, a za profesionalnog tajnika Marko Balen). Osnivačkoj skupštini nazočili su još dožupan Josip Buršić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Josip Stanković, predstavnici Grada i dvadeset šest zastupnika. Savez je tada brojao 28 lovačkih društava i 8 ovlaštenika prava lova sa približno 3.600 lovaca, što ga je činilo jednim od najvećih lovačkih saveza. Izabran je Izvršni odbor od 11 članova. Ujedno je ubrzo riješeno pitanje prostora u kojeg je uloženo oko 400 tisuća kuna u kojem i danas Savez djeluje. Od samog početka djelovanja, posredstvom Ureda za gospodarstvo sredstvima od lovozakupnina Savez je uspio svojim članicama vratiti dio kroz kupnju motornih kosilica, automatskih hranilica, građevinskog materijala za izgradnju lovnotehničkih objekata te potporu članovima Pjevačkog zbora „Matko Laginja“ Klana.

     Za vrijeme trećeg po redu predsjednika Saveza na skupštini održanoj 18. travnja 1998. godine izabran je Boris Gašparac (LD „Tetrijeb“ Delnice, a za tajnika Franjo Rudan (LD „Perun“ Mošćenička Draga). Značajnih uspjeha u mandatu ovog predsjednika bili je nekoliko, pa ćemo navesti uspješnu organizaciju četvrte po redu regionalne lovačke izložbe održane u Rijeci u okviru Sajma lova i ribolova ožujka 2000 godine, akciju nagrađivanja triju najuspješnjijih lovozakupnika županijskih lovišta nagrađenih novčanim iznosima, dobra suradnja sa susjednim LS ličko-senjske, Karlovačke i Istarske županije, zatim peroralno cijepljenje lisica.

     Od veljače 2003. godine čelni čovjek Saveza postao je Duško Hobar (LD “Tetrijeb” Gerovo) uz čije je ime vezana konsolidacija Saveza na svim razinama, počevši od pitanja prostora za rad Saveza, informatizacije poslovanja do stvaranja dobrih odnosa s HLS-om i organizacije svečanosti 10. obljetnice osnivanja i rada Saveza, dok dužnost tajnika Saveza preuzima Ante Šoić, prof.

     Vrijedno je spomenuti aktivnosti istraživanja krupne zvjeradi: medvjeda, vuka i risa na području Gorskog kotara kojeg je nosioc bio Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa svojim istraživačima, a kojima su od pomoći bili volonteri i lovočuvari sa ovog područja. Obilježavanjem predatora omogućeno je njihovo praćenje o kretanju, položaju i aktivnostima, koje je dalo niz zanimljivih podataka, kao naprimjer, vučica Hilda obilježana ogrlicom 2. srpnja 2002. godine praćena je sedam godina kroz koje je vrijeme donijela na svijet šest legla vućića, vuk Maks dobio je ogrlicu u ljeto 2007. godine u predjelu Suho (Klana), družio se s jednim našim i jednim slovenskim čoporom prokrstarivši područje gotovo kao cijeli Gorski kotar. Vučica Eva je nestala negdje na području Bosne i Hercegovine.

     Na skupštini Saveza 27. svibnja 2006. godine za predsjednika Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije je izabran Josip Malnar (LD „Tetrijeb“ Čabar) već tada magistar, a ubrzo i doktor lovnih znanosti, te jedan od dopredsjednika HLS-a.I u drugom mandatu ponovno je za predsjednika LS PGŽ-e izabran Dr. sc. Josip Malnar. Nakon provedenog javnog natječaja Izvršni odbor LS Primorsko-goranske županije dana 11. travnja 2013. godine prima na dužnost tajnika Bojana Marković, dipl. ing. šumarstva.

     Na skupštini Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije održane 18. svibnja 2014. godine u Opatiji delegati članica izabiru po treći puta Dr. sc. Josipa Malnara za predsjednika LS PGŽ-e.

     Od samog početka preuzimanja vođenja Savezom novi je predsjednik, kao i tijekom cijelog drugog desetljeća do sada obilježio svoje djelovanje u znaku dobrih međuljudskih odnosa i suradnje na svim razinama, od Županije do HLS-a, resornih ministarstava i fakulteta te drugih tijela i institucija. Karakterizira ga jednostavnost u rješavanju problema, pristupačnost, otvorenost, ali i odlučnost u donošenju važnih odluka Savezu. Takav odnos donio je Savezu i njegovim članicama višestruke koristi, posebice redovito godišnje korištenje sredstava lovozakupnina. Realizirana je ideja da se kaštel Zrinski u Brodu na Kupi uredi kao stalni postav lovstva, a realizirana je zapamćena lovačka izložba Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka u Novom Vinodolskom 2007. godine. Može se kazati da je nakladnička djelatnost u ovom periodu bila izuzetna. Uz kataloško izdanje ove lovačke izložbe promovirana je monografija Naše trofejno blago. Drugo izdanje Vodič kroz lovišta, monografija Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru, Vodič kroz stalni  postav lovstva u Brodu na Kupi, te spomenica LD „Zec“ Klana, datiraju iz ovog razdoblja.

     Niz publikacija u vidu monografija, spomen-knjiga, obljetnica, kataloga, serijala posvećenih predatorima (smeđem medvjedu, risu i vuku) datira u proteklih 20 godina djelovanja Saveza.

     Na samom početku mandata predsjednik se susreo sa ključnim problemom izlova nepoželjne divljači na otocima Krku, Cresu i Lošinju, poglavito divljih svinja, nakon donošenja propisa o njihovom izlučivanju sa tih područja. Savezu nije preostalo ništa drugo do da temeljito razmotri problem i da se preko svojih članica uključi u akciju izlova nepoželjne divljači.

     Podatak da je 2006. godine na otoku Krku odstrijeljeno 116 grla divlje svinje, a svake naredne godine sve više, da bi 2012. godine odstrel dostigao brojku od 1107 grla, a potom se u samo dvije naredne godine sveo na 227 jedinki 2014. godine govori o organiziranosti Saveza i lovaca na ovom poslu i polučenom uspjehu. Utihnuli su i prigovori ovčara i javnosti glede ove divljači i lovaca. Izuzetna pozornost posvećena je obrazovanju i stručnom osposobljavanju lovaca, pa je tako u 20-godišnjem periodu ispite položio 1.891 kandidat, od čega lovački ispit njih 1.610, ispit za lovočuvare 198 i stručni ispit za ocjenjivače trofeja 83 polaznika.

     Savez je odmah po osnivanju počeo sa opremanjem najosnovnijih pomagala za obrazovanje i stručno osposobljavanje lovaca, od trofeja, dermopreparata i drugih tehničkih pomagala i literature do današnjeg dana kada raspolaže sa svom potrebitom opremom za tu svrhu. Naravno, od 2008. godine tu su ovlašteni/licencirani predavači, osobe s visokom stručnom spremom na čelu s Tihomirom Tondini, prof., predsjednikom Stručnog savjeta za obrazovanje.

     Neizostavno, napomenuti treba obljetnice i proslave koje su se mnoge obilježavale uz nazočnost uglednih gostiju HLS, resornog ministarstva Županije Gospodarske komore te brojnih delegacija lovaca, spomenimo samo neke, kao na primjer obilježavanje 10 i 15-godišnjice rada i djelovanja Saveza, otvaranje Stalnog postava lovstva u Brodu na Kupi 3. kolovoza 2012. godine, obilježavanja Dana sv. Huberta u Svetištu Majke Božje Trsatske na Sušaku 2. studenoga 2012. godine.

     Kinologija i lovno streljaštvo zauzimali su kroz čitav period značajno mjesto u okviru aktivnosti Saveza. Povjerenstvo za lovnu kinologiju u suradnji sa lovačkim društvima i udrugama, kao i kinološkim društvima organizatori su brojnih kinoloških, smotri i utakmica pasa i natjecanja u radu pasa glasnog gona do organizacije ispita na krvnom tragu. Savez je donirao značajna sredstva za izgradnju dvaju gatera za obuku i ispite pasa glasnog gona LD „Jelen“ Skrad - ravna Gora Skrad i LD „Košutnjak“ Novi Vinodolski.

     Na čelu s Miloradom Šepić, predsjednikom Komisije za lovno streljaštvo od samog početka osnivanja Saveza djeluje Streljački klub „Kvarner“ Kukuljanovo sa strelištem za trap i parni trap te trap i parkur, sa svim pratećim objektima, na kojem su se zaredala županijska ali i prvenstva i koje se iz godine u godinu sve više modernizira i dotjeruje.

     Kult lovačkog trofeja lovci na ovom području gaje od pamtivijeka, pa je to iskazano kroz smotre i lovačke izložbe na koje su se lovci uvijek odazivali stečenim trofejima. Održane su dvije zapažene lovačke izložbe na nivou Saveza. Prva, pod nazivom Lovačka izložba Lovačkog saveza Županije Primorsko-goranske održane u vremenu od 14.do 19. listopada 2000. godine u Dvorani mladosti u Rijeci sa 321 eksponatom stečenim u lovištima na području Saveza. Izložba je prezentirala 88 kapitalnih trofeja jelena običnog, 60 kapitalnih trofeja srnjaka i 72 kapitalne kljove vepra. Druga, pod nazivom Lovačka izložba Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka otvorena 27. listopada 2007. godine u Domu kulture U Novom Vinodolskom sa izloženih 949 eksponata. Zlatnim je odličjem nagrađeno 257 trofeja, srebrnim 218 i brončanim 448 trofeja. Uz ove izložbe i LD su u proteklih 20 godine organizirala desetak lokalnih smotri stečenih trofeja.

     Završno, povjesnica otvara razmišljanja o lovnom turizmu koji bi mogao i morao polučiti značajne financijske efekte lovcima neposredno, ali i turističkom gospodarstvu posredno. 

 Danas Lovački savez Primorsko-goranske županije objedinjava rad 40 članica – lovačkih društava i lovačkih udruga sa 3.250 lovaca.

Bojan Marković, dipl.ing.šum.