Poznato je da su šume Gorskog kotara nekada krasile neke od životinjskih vrsta koje gotovo nestaju sa ovih staništa. Riječ je ovoga puta o šumskoj koki – Tetrijebu gluhanu. Štošta je utjecalo na sve manju populaciju ove vrste. O tome je na popularni način, ne izostavivši veliko stručno znanje pisao istaknuti šumar i lovac Alojzije Frković u svojoj knjizi „Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru“. Poznato je da je pred pedesetak godina na području Gorskog kotara bilo oko 170 pjevališta na kojima je mužjak ove impozantne šumske koke pjevao svoju ljubavnu pjesmu. Nažalost, nedavno je ustanovljeno da su na ovom području aktivna svega tri do pet pjevališta što govori o izumiranju ove vrste. U posljednje vrijeme  je vođena rasprava i rađen program, ne bi li se zaustavio takav razvoj događaja i ova vrsta nestala sa ovih područja. Riječ je programu kojeg je pred nešto više od godinu dana osmislio mr.sc. don Ivica Križ, svećenik i zaljubljenik u Gorski kotar i njegovu prirodu, a koji je u Prezidu nedaleko svog doma izgradio volijeru za uzgoj tetrijeba prije puštanja u prirodu.

     Projektu koji je osmišljen za uzgoj tetrijeba u Gorskom kotaru su se priklonili i u realizaciji kojeg sudjeluju su predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije  dr. sc. Josip Malnar, poznati i priznati stručnjak autor spomenute knjige Alojzije Frković, dipl. ing. šumarstva te Ante Džaja, dipl. ing. agr. koji su dali potrebnu podršku ideji za vraćanje populacije ove ptice na ovom području.

     Do sada, za početak osiguravana su sredstva udruzi „Tetrijeb“ putem LS PGŽ i Primorsko-goranske županije za startnu investiciju. Međutim, s obzirom na izuzetno značajan i vrijedan projekt nužno je uključiti i druge zainteresirane udruge (HLS), pa i šire. Stoga je odlučeno da će se ući u izradu i realizaciju projekta te zatražiti pomoć EU koja kroz svoje fondove nudi znatna sredstva u okviru projekta LIFE iz kojeg je moguće dobiti čak milijun eura za uzgoj tetrijeba gluhana. Na nedavno održanom sastanku ovoj ideji izrazito su skloni i župan PGŽ Zlatko Komadina i predsjednik HLS Đuro Dečak.

     Predsjednik LS PGŽ Josip Malnar je istaknuo kako je krajnje vrijeme za repopulaciju ove vrste kazavši kako će se u ovaj projekt uključiti i gradovi Čabar i Zagreb. Smatra da je područje Čabra nekada bilo koljevka tetrijebskog pjeva pa je stoga logično da sa tog područja krene obnova ove vrste.

     Kako nam kaže Ivica Križ, do 15. listopada projekt treba biti predan nadležnim institucijama, a slijedeće bi se godine ušlo u realizaciju projekta prema kojem bi se na lokaciji Farev laz na površini od 9.500 metara kvadratnih i nadmorskoj visini od gotovo 1.000 metara izgradio veliki kavez visine 6 metara u koji bi se za uzgoj smjestilo petnaest mladih tetrijeba do njihovog puštanja u prirodu.

     Na kraju, valja napomenuti samo neke značajke ove šumske koke koje široj javnosti nisu poznate. To je plaha ptica koja traži više od relativnog mira na svom staništu pa je gotovo nestala s ovog područja između ostaloga, upravo zbog sve većeg uznemiravanja raznih ljudskih suvremenih civilizacijskih aktivnosti u svim predjelima gdje je obitavala (gospodarske, turističko-planinarske i druge aktivnosti čovjeka ulaskom u ta područja). Još je manje znano da ova ptica potječe iz kamenog doba. Mužjak – pijevac ističe se svojom ljepotom, svojim lijepim ljubavnim pjevom kojim i ponašanjem nastoji privući pažnju ženke.

Nadamo se i želimo puni uspjeh ovom programu koji bi obnovio populaciju ove divljači u Gorskom kotaru.

                                                                                                                                                                                                          Bojan Marković. dipl.ing.šum.